Hvala Dragana sto si ostavila komentar.Takoder mi je jako drago da si nesto pronasla u vezi naseg prezimena.Ako zelis plaketu od prezimena,koju inace saljem svima naravno besplatno.Posalji svoju e mail adresu da mogu da ti posaljem plaketu.Hvala.

Pozdrav!!!
Zivim u Bijeljini, otac mi je iz sela Crnjelova. Prica se da su ove krajeve ( Semberiju ) naselili uglavnom iz Crne Gore.
Konkretno moje prezime je Rikanovic ali je to prezime najvjerovatnije nastalo po dolasku na ove prostore, mozda u 18.vjeku.( slavimo Jovanjdan )
Prica se da su nasi pretci od Petrovica-Vasojevica iz sela Velika kod Andrijevice.
A znam da Vasojevici uglavnom slave Arandjelovdan.
Interesuje me koliko tu ima istine.

Hvala rikane na javljanju.Da naj cesce se spominje da je prezime Ljubojevic porijeklom iz Crnr Gore.Mozes prilicno vec saznati o prezimenu,ako procitas sta je tu dosad napisano.Vremenom poneko se javljao i usput postavio po nesto novo.Dosta cesto tragam po internetu,bilo sta gdje se spominje prezime Ljubojevic.Ovo je njaj novije sto sam pronasao,ima se puno citati,ali kad nekoga interesuje bilo sta o njegovome prezimenu isplati se procitati.

1754. Marija Terezija je izdala «Militar Graenitz-Rechten», tj. «krajiška prava», na osnovi kojih je izjednačeno ustrojstvo Var. i Karl. genera lata, a ujedno su ukinuti posljedni ostaci krajiške samouprave. U ovim se krajiškim pravima još spominju knezovi, ali im se ne daje nikakav samostalni djelokrug, već nastupaju samo kao pomoćnici vojnih organa i to za neke sporedne poslove. Pretvaranje u regularnog vojnika, stalno ratovanje po stranim zemljama, uvoč‘enje novih uniformi, akumuliralo je nezadovoljstvo meč‘u krajišnicima. Definitivno ukidanje privilegija i izjednačavanje s ostalim krajinama potaknulo je krajišnike u Var. generalatu na akciju. Na čelo pokreta stao je kapetan Petar Ljubojević. Krajišnici su se dogovorili sa susjednim seljacima, koji su imali svojih razloga za bunu, a čini se i s drugim generalatima. Neposredan povod za izbijanje bune je pokušaj vojnog zapovjedništva da silom utjera novac za nove uniforme. Buna je izbila u siječnju 1755., pobunjenici su zagospodarili Var. generalatom, osim Ðurč‘evačke kompanije, koju je umirio major Brentano. Veliki broj buntovnika okupio se u srcu generalata, u Severinu, gdje su u skrivnici pravoslavne crkve čuvane privilegije. Tu je proglašena «severinska općina» Var. generalata, kao politička organizacija pobunjenika. Počtkom veljače 1755. krajišnici su sastavili svoje pritužbe, koje je deputacija pod Ljubojevićevim vodstvom 20. 02. 1755. ponijela carici u Beč. Dvor je dobio na vremenu i odmah je poduzeo protumjere. Koncentrirao je vojsku u Е tajerskoj i poslao gradiškog pukovnika Becka i potpukovnika Mokašinovića u generalat, kako bi osobnim utjecajem smirili krajišnike. Ljubojević se uzdao u svoje prijateljstvo s Hildburgshausenom i tražio je u Beču da vojvodu odrede za komesara koji će ispitivati krajiške tužbe. Ljubojević i ostali časnici računali su da će odigrati ulogu neophodnog posrednika izmeč‘u dvora i krajiške mase i tako vratiti izgubljene pozicije. Otuda neodlučna politika rukovodstva bune. Zahtjevi krajišnika izneseni u njihovim «Poteščicama» mogu se grupirati u nekoliko skupina. Kao osnovni zahtjev postavljaju da se ne izjednačuju s «novim krajinama donje i gornje Slavonije i Hrvatske», već da se ostave da uživaju ranije darovane privilegije. Tražili su da se ozakoni njihovo predstavništvo «općina ili depurtira», koje bi njihove interese zastupalo kod svih institucija sve do vladara. Tražili su uspostavu slobodnog raspolaganja nekretninama, slobodnog lova i uzgoja koza i neograničenog korištenja šumama. Tražili su da im se olakšaju novčani tereti i podvoz te se žalili na različite usluge časnicima. Nastojali su da im se olakša vojna obveza smanjivanjem kontigenata vojnika koji su dužni dati. Posebna je grupa zahtjeva koji se odnose na različite zloupotrebe. Tu su i vjerski zahtjevi pravoslavnih krajišnika, iako su u buni sudjelovali i katolici. Uz opće krajiške zahtjeve časnici su tražili da se okonča favoriziranje stranaca, tj. nejednake plaće i napredovanje u službi, kao i pritisak na stare domaće časnike da se odreknu svojih kompanija u korist mladih stranih poručnika. Knezovi su tražili da njihove kuće budu slobodne od davanja vojnika, kao što je to bilo ranije.
Ratno vijeće je donijelo zaključak da se Poteščice u cjelini ne mogu uvažiti. U vrijeme kad je centralna vlast svim silama nastojala izjednačiti civilnu upravu i vojnu organizaciju u habsburškim zemljama, Var. generalat nije mogao biti izuzetak. Zato je Ratno vijeće predložilo da se usvoje samo oni zahtjevi koji su bili u skladu s općom politikom vlasti. Istraga je pomogla vlastima da pojačaju disciplinu meč‘u časnicima i da tako pod vidom ustupaka krajišnicima zapravo provedu svoje namjere. Kako se krajiško izaslanstvo nije dugo vraćalo iz Beča, ponovo se počeo širiti nemir u generalatu. Krajišnici nisu slušali časnike i uveli su izdavanje zapovijedi na narodnom jeziku, umjesto na njemačkom. Sredinom travnja 1755. javljeno je da stiže istražno povjerenstvo u pratnji dva bataljuna i pet kompanija grenadira, no u isto su vrijeme stigle vijesti da je 50000 vojnika spremno pokoriti generalat. Kad je krajem travnja gradiški pukovnik Beck stigao u Krajinu, stiglo je i povjerenstvo na čelu s grofom Neippergom u Kanjižu. Neipperg je poslao Ljubojevića u Krajinu, gdje je ovaj sazvao krajišnike u Severin, gdje im je rekao da je stigla komisija i preporučio im je da s povjerenjem doč‘u u Kanjižu. No čim je izvršio tu misiju i vratio se u Kanjižu, Neipperg ga je strpao u zatvor. Uhićenjem Ljubojevića nastala je opća malodušnost u generalatu. Nitko više nije mislio na bunu i svi su gledali kako se izvući, svaljujući krivnju na Ljubojevića i potkazujući druge. Neippergu je bilo stalo da što prije smiri generalat i zato uopće nije sudio zbog sudjelovanja u buni, nego se ograničio na kažnjavanje sudionika u ubojstvima časnika. To je bilo dovoljno da se u generalatu uspostavi autoritet vlasti i osigura krajiška vojna snaga za predstojeće borbe.

Ovo je naj novije sto sam pronasao o prezimenu Ljubojevic.Nadam se da ce se nekome dopasti ida ce si pronaci nesto korisno.Hvala.
;-)LJuboje

Gda Dragica Е ogura, iz Australije, gde - kako piše - živi "privremeno od poslednjeg gradanskog rata u Bosni", interesuje se za svoje devojacko prezime LJuboje. NJen otac Ilija LJuboje (kaže nikako LJuboja) - a isto ime i prezime imali su i njegovi deda i otac - živeo je u selu Presjenica, u opštini Trnovo. Slave Sv. Jovana, ali imaju uokvirenu i ikonu Svetog Ðorda, iako ga nisu slavili. Prema nekim saznanjima, dalje poreklo vode iz Hercegovine.
Po ustaljenom tumacenju porekla porodicnih prezimena koje je prihvatio i podržao i Jevto Dedijer, LJuboje su od nekadašnjih LJubovica iz Stoca. Prezime su dobili po nekom dvoraninu Hercega Stjepana koji se zvao LJubo. To piše u begovskim poveljama LJubovica koji su primili islam.
Isto predanje ima i srpska porodica Tamindžica u Kljenu pod Volujcem. Zanimljiv je i podatak o daljem poreklu Tamindžica (nekad Kašikovici, sa Vranjskih) koji su od LJubovica. Oni su daljom starinom Ridani od Nikšica i slave Ðurdevdan. Možda bi to bilo objašnjenje o ikoni Sv. Ðorda koja se cuva u kuci naše citateljke, a slavi se druga slava - Jovanjdan! Mi smo, pak, mišljenja, da je to tek naknadno tumacenje, a da im je prvobitno prezime bilo LJubojevic, pa su ga poislamljeni skratili, a to kasnije prihvatili i neki koji su ostali pravoslavni. Predak je, dakle, bio LJuboje.
Oblik LJuboja, pa i prezimena istog oblika, nastao je kasnije, što ne mora da znaci da prvobitno nisu bili LJuboje (u jednini).
Iz Hercegovine (mesta Slat, koje je postojalo i u vreme Hercega Stjepana), vec poislamljeni LJubovici su se nastanili u Odžake, u Livanjskom polju (ime sela, Odžaci, nastalo je po kucama, odžacima LJubovica), gde su se vratili u pravoslavlje. Ovo njihovo doseljavanje poklapa se sa padom Hercegovine, krajem 15. veka pod tursku vlast.
Oni koji nisu hteli da prime islam verovatno su se tada vratili starom prezimenu LJuboje, pa je jedan njihov krak otišao prema Kljucu. Poznato je da je ovo bila tvrdava koja se poslednja predala Turcima. Verovatno da je stoga i zabeleženo predanje da su LJuboje u nekoliko mesta u Livanjskom polju poreklom od Kljuca.
Cak je i slava druga - Markovdan. Ovo je, medutim, slava vecine vlastelinskih familija u okolini Kljuca, moguce i zato što je to bio svetac zaštitnik utvrdenog srednjovekovnog grada Kljuca. Tako se porodice sa prezimenom LJuboje u Livanjskom polju, u selima Odžaci, Nuglašica, Crni Lug, Jaruga i Pržine smatraju najstarijim "plemenom" koje slavi Sv. Marka.
A, izricita tvrdnja nosilaca prezimena LJuboje da nemaju nikakve veze sa onima kojima je prezime LJuboja uopšte nije redak slucaj, vec tipican za srpskog meduporodicno nadmudrivanje, nadgornjavanje i inacenje.

Nedavno sam dobio ovaj grb.Kaze da je grb familije Ljubojevic,zanima me dali netko zna nesto vise o tome i dali postoji vise grbova za isto prezime.Posto ja imam jednu plaketu o prezimenu Ljubojevic na kojoj je samo opis grba.Po opisu se vidi da su na grbu 3 lava,jedan iznad drugog sa podignutom prednjom desnom sapom.Hvala [img= ]

Ovo je vise logo ili emblem nego grb.