Izvinjavam se svima na prethodnom postu gde je zavrsio donji spisak prezimena koja slave Srdjevdan bez ikakvog formatiranja.
Spisak sadrzi prezime (boldirano); mesto/a zivljenja; poreklo porodice ukoliko se zna (uneseni su i podaci prema predanju). Spisak je nastao zahvaljujuci ovom forumu, podacima sa interneta, iz literature i istrazivanja pojedinaca. On nije ni priblizno potpun i pozivaju se svi da ga dopune ili isprave (pogotovu sa podrucja Srbije).

Pozdrav,
Bogdan

Prezime; Mesto; Poreklo

Аćimović; Zaječar
Avram; Nedajno-Piva; Zatarci-Zlatno Brdo
Bašić; Lika
Biljić; Bačevci (Bajina Bašta); Bosna
Bijelić; Gornja Morača
Bjelić; čurč‘evina; Popovo Polje
Bošković; čurč‘evina; Popovo Polje
Bradonjić; Brč‘ani (G. Milanovac)
Bralović; Gorobilje
Braunović; Donja Morača
Brekić(Breka); Lika
Varničić; Gorobilje
Veselić; Konavle; Boka Kotorska pre 1673
Vučićević; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)
Gavrilović; Lisa (Dragačevo)-Čačak; Morača
Gojković; Čačak
Grbić; Lika, Bos.Krajina
Davidović; Nedajno-Piva; Zatarci-Velinić
Despetović; Modran
čoković; Zlatibor-Nikojevići; Crna Gora (Durmitor)
čukić; Čačak
čurč‘ić; Donja Morača
Е½uštrić (Е½uštra); Rogača (Dragačevo)
Ilić; Popovo Polje
Janketić; Manastir Morača
Jovićević; Trnjaci (Semberija); Crna Gora
Jovković; Sarajevsko Polje; Andrijevica
Joksimović; Čačak-Gornja Trepča
Kovijanić; Donja Morača
Kočović; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)
Kodžulović; Popovo Polje
Lončarević; Čačak
Ljiljak; Lika-K. Mitrovica-Kraljevo
Milinković; Zlatibor-Nikojevići; Crna Gora (Durmitor)
Milić; Zvornik
Marković; Borač; Lutovci (Berane)
Mićović; Gorobilje
Mišković; Borač; Lutovci (Berane)
Nastić; Modran
Nestorović; Visibaba (kod Požege)
Nikolić; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)
Nikolić; Gorobilje
Obad; Konavle; Popovo Polje posle 1673
Pavićević; Gorobilje
Pandurice (Pandurović); Višegrad?; Morača
Patić; Piva-Gornje Crkvice; Zatarci-Velinić
Petrović; Gorobilje
Radanović; Foča-Birotići; Stara Hercegovina
Radojević; Gorobilje
Radojević; Čokrlija (Bijelo Polje)
Radojević; Popovo Polje
Radonjić; Morača
Radulović; Popovo Polje
Rakićević; Čačak
Ranč‘ić; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)
Savić; Gorobilje
Simonović; Popovo Polje
Srećković; Košlje kod Ljubovije
Stojanović; čurč‘evina; Popovo Polje
Tatić; Borač; Lutovci (Berane)
Tomašević; Zlatibor-Nikojevići; Crna Gora (Durmitor)
Tomić; Bijeljina
Tošković; Donja Morača
Tripković; čurč‘evina; Popovo Polje
Trifunović; Lunjevica (G.Milanovac); Konavle ili Crna Gora
Ugrenović; (Ugren); Lika
Ćor-Ilić; Jadar; Piva
Ćurčić; Borča kod Beograda; Lutovci (Berane)
Dželebdžić; Čačak-Zlatibor
Е krbić; Lika

U telefonskom imeniku sam nasao samo jednog Panduricu u Trebinju. Inace poznato mi je da je prezime Pandurevici ("e" umesto "o") prisutno na Palama (Sarajevo) i okolini. Nije mi poznata njihova slava.

Dragi prijatelji evo jednog clanka a vi sudite o njemu

Srč‘, Bak i Vlaho
Epidaurske izbjeglice prenose blijede tragove zmijskog kulta u novu postojbinu. Svetac zaštitnik kršćanskog Epidaura bio je sv. Ilar, a u Dubrovniku sirijski mučenici (početak 4. stoljeća) sv. Srč‘ i sv. Bak, Sergije i Bakho (lat. Sergius et Bacchus). Vjerojatno su došljaci iz Epidaura (Cavtata) izabrali sv. Srč‘a zato što je po jednoj predaji bio učenik sv. Ilara, a sv. Baka jer je nosio ime mitološkog Baka, koji je opet po jednoj staroj priči bio nećak mitskog Ilara.
Prema legendi Sergije i Bakho bili su ugledni časnici na dvoru cara Maksimijana (Marko Aurelije Valerije abdicirao zajedno s Dioklecijanom 305. godine) koji su poradi kršćanstva obeščašćeni - preobučeni u ženske haljine i voč‘eni gradskim ulicama. Iz Rima poslani su u Siriju, gdje je Bakho bijen volovskim žilama i pretučen umro u Barbalisu, a Sergije, obuven u cipele s čavlima, otjeran sve do Resafa (oba grada su na Eufratu) gdje je posječen mačem. Izgleda su sahranjeni u Resafu, koji se kasnije nazvao Sergiopolis i, naročito u 6. vjeku, postao veliko hodočasničko mjesto čitavog Istoka. Poštovanje sv. Srč‘a i Baka dospjelo je preko Dardanije i u jadransko južno primorje, a njihovi sljedbenici bijahu dukljanski vladari Bodina i srpska kraljica Jelena. Zanimljivo je da se grad nad Skadrom i danas naziva Rosaf, prema sirijskom gradu sv. Srč‘a. Kult tih svetaca još je živ u dubrovačkom i barskom kraju.

Naime, spomen je unesen u Rimski kalendar tek u 12. vjeku, ali je reformom 1969. godine ukinut jer ne spada u rimsku tradiciju.

U Dubrovačkoj hronici (Rešetarov rukopis: Annali di Ragusa accopiati da un manoscritto antico dell”™ anno 800 all”™ anno 1607) više se puta spominje brdo Srč‘. Vjerojatno se tako ovo brdo iznad Dubrovnika prozvalo po crkvi sv. Srč‘a na njemu. Crkva se prvi put spominje 1284. godine u oporuci Deše ud. Tolislava Praskovca (S. Razzi: La storia di Ragusa, Lucca, 1956.). Oko crkve je bilo groblje, a gdje je groblje, tu je u blizini i kakvo naselje, ali o njemu zasad nema traga. No, i to govori da je kult sv. Srč‘a bio vrlo star, pa ga neki autori dovode u vezu čak i s Justinijanom.
Kako ti mučenici nisu bili dovoljno učinkoviti u obrani Grada, Dubrovčani izabrahu novog parca - sv. Vlaha (Blaž, Biagio, Vlasij, Blasius). O njegovu se životu zna samo to da je liječnik Blaž postao biskup Sebaste, kasnije glavnog grada provincije Armenia prima (danas se taj grad zove Sivas i leži na turskoj obali Crnog mora). Biskup Blaž pretrpio je mučeništvo u vrijeme rimskog cara Licinija (308.-324.).
Prema legendi živio je u nekoj pećini u planini. Divlje ga zvijeri nisu napadale, već su ga ljubazno susretale, mazile se uza nj i dolazile k njemu za pomoć kad bi se razboljele ili izranile. Misleći da je vrač doveden je pred Licinija koji ga osudi na muke: da mu se tijelo raskida željeznim češljem (grebenom) i potom baci u jezero. Legenda nastavlja kako su mu Božjom pomoću zacijelile rane i kako je hodao po vodi propovijedajući mnoštvu. Napokon mu je odrubljena glava

Nadam se da ce ovaj tekst pretrpjeti Vase ispravke ako je sto pogresno.

Pozdrav,
Hvala mikelipg za post i legende o Sv. Sergiju, Vakhu i Vlahu.

Osvrnuo bih se na porodicu Pandurice (Pandurovic) kod Visegrada koja se nalazi na spisku prezimena. Podatak o njima je sa foruma i vec tada je bilo nekih nejasnoca oko prezimena i pravca seljenja. Zato je pored tog prezimena znak pitanja. Prezime Pandurovic ima jasnu etimologiju, i relativno je cesto, zato je skoro sigurno da se javlja kod vise slava. Pandurica, sa druge strane, ima u Crnoj Gori u Mojkovcu, Bijelom Polju i Podgorici, a u imeniku Srbije sam nasao samo jednog pretplatnika u Beogradu. Pokusacu da kontaktiram ovog u Beogradu u vezi slave i eventualne veze sa familijama u Crnoj Gori, kako bi smo razresili tu nedoumicu.

Bogdan

Mikelipg, hvala puno za ovaj clanak. Interesuje me da li ti je poznata godina ili vremenski period (istorijski gledano) kada je doslo do promene zastitnika grada Dubrovnika?

Pozdrav,

S obzirom da je Cavtat (anticki Epidaur) razoren od strane avarsko-slovenskih najezda pocetkom VII veka (610-620) to je moguce vreme kada je kult zaziveo u Dubrovniku (Raguzi), dolaskom izbeglica iz Epidaura, koji se i smatraju osnivacima danasnjeg Dubrovnika. O kojim najezdama i pretnjama gradu govore dubrovacke hronike meni nije poznato, ali se slavljenje Sergija i Vakha u gradu moze dovesti u vezu sa periodom dok se priznavala vrhovna vlast Carigrada, jer je jos car Justinijan u VI veku podrzavao sirenje tog kulta u Vizantiji. Od 11. veka Vizantija nema raniji uticaj na gradove u Dalmaciji. Brdo Sv. Srdj iznad grada dokaz je da je kult Sergija i Vakha bio dugo vremena veoma bitan u Dubrovniku, a posto je Srdj polozaj odakle se grad brani od napada sa kopna, sigurno je to u vezu sa prvobitnim zastitnicima grada. (u donjem tekstu pominje da su oni drugotni zastitnici grada - zna li neko sta znaci "drugotni"?)

Prenosim deo teksta sa adrese http://www.skac.hr/svetacdana/10/8_10.html, gde se vise govori o kultu Sergija i Vakha u Dubrovniku.

"Sveti Srč‘ i Bacho, mučenici

Na današnji dan i grad Dubrovnik i dubrovačka biskupija slave dvojicu svetih mučenika kao svoje drugotne zaštitnike. Po prvome od njih prozvano je i brdo nad Dubrovnikom Srč‘. Ime je pohrvaćeno od latinskoga Sergius, što se može lijepo reći i Sergije. Sveti Sergije i Bako bili su vojnici u Siriji i prijatelji cara Maksimina Daja, koji je vladao Sirijom od god. 305. do 313. Kao takvi imali su visoka mjesta u carevoj kućnoj straži. Zbog svog položaja imali su kod cara velik ugled dok nisu od zavidnika bili optuženi kao potajni kršćani.
...

Е tovanje se tih svetih mučenika širilo na daleko i široko i u VI. stoljeću prešlo je i na Zapad. U Rimu na sjevernoj strani vatikanske bazilike podignuta je u čast tih svetih mučenika jedna bogomolja, a na podnožju Kapitola, takoč‘er u Rimu, nalazila se č‘akonija pod naslovom svetog Sergija i Baka. Njihove su svete moći ili relikvije prenesene u Veneciju, Turon, Angers (gdje i jedan samostan nosi njihovo ime) i Prag. Rimski martirologij i istočne Crkve slave njihov spomendan 7. listopada s palmovim grančicama. Dubrovačka ih biskupija slavi danas. Na njezinu teritoriju u selu Pridvorju već je god. 1584. bila sagrač‘ena crkva Svetih mučenika Sergija i Baka."

Na Wikipediji na strani o zastitniku Dubrovnika - Sv. Vlahu http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Vlaho_i_Dubrovnik
je navedeno da je Sv. Vlaho zastitnik Dubrovnika od 972. godine, a da su do tada bili Sv. Srdj i Vakh.

Pozdrav,

Kontaktirao sam Panduricu u Beogradu, slavi Srdjevdan. Kazao mi je da su oni od starog prezimena Radulovic, promenili su u Pandurica zbog krvne osvete, inace su od Niksica, da bi se preko Gornje Morace naselili u selu Lepenac kod Mojkovca. Pandurica pored Lepenca i Mojkovca ima i u Belom Polju, Podgorici i u Herceg Novom i svi su u srodstvu.

Potvrdio mi je da je prezime po starom imenu za karaulu (karaulu kod Niksica). Rekao mi je da je upoznao Staniće, koji su od Pljevlje, takoč‘e slava Srdjevdan.

Bogdan

Prema neproverenim informacijama u Donjoj Trepči kod Čačka takoč‘e ima Nastića koji slave Srč‘evdan. S obzirom da isto prezime ima u Modranu bilo bi interesantno proveriti da li su u srodstvu.

Pozdrav,
Bogdan

srdjevdan.org

Postovani posetioci ove teme i foruma Rodoslovlja zelim da vas obavestim da je krajem proslog meseca postavljena na internet stranica www.srdjevdan.org proistekla iz zelje grupe ucesnika iz istoimene teme sa Rodoslovlja.

Cilj ove stranice je sakupljanje svih podataka o kultu, crkvama i slavi Sv. Srdja i Vakha, kao i porekla porodica koje slave Srdjevdan. Sajt je posvecen svima onim koji slave ovu slavu, a iz postovanja prema nasim ocevima i precima.

Veliku zaslugu za ovo ima i Rodoslovlje gde se i rodila ova ideja. Ovom prilikom bi se zelili zahvaliti svima onima koji su svojim ucescem doprineli ovoj temi i realizaciji ove ideje.

Pozivamo vas da nas posetite na adresi http://www.srdjevdan.org/ i svojim primedbama i predlozima doprinesete ovom poduhvatu.

Srdacan pozdrav.
Srdjevdan.org

Da pokretanje sopstvenog sajta nikako ne znači da ovu temu treba ugasiti, dokaz neka bude i ova čestitka krsne slave svim ljudima koji slave Srč‘evdan. Današnji dan provedite u zdravlju, sreći i veselju sa bližnjima, obeležite svoje krsno ime kako su nam preci predali.

Veliki pozdrav,
Bogdan

Rami otkuda ti ideja da Braunovici slave srdjev dan, koliko ja ynam oni slave Arandjelov dan ili ja ne ynam nikoga ko slavi drugu slavu

Utvrdjeno je da Braunovici ne slave Srdjevdan, to je ispravljeno na sajtu zajednice Srdjevdan.org, u delu o prezimenima.

Nazalost, ove godine sam propustio da cestitam Srdjevdan preko Rodoslovlja, ali bolje ikad nego nikad. Srecna vam krsna slava.

Hteo bih da ispravim greske u vezi sa porodicama koje slave Srdjevdan:

Prezime; Mesto; Poreklo

Vučićević; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)

Kočović; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)

Ranč‘ić; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)

Nikolić; Lisa (Dragačevo); Crna Gora (Vasojevići)

Sve cetiri porodice su doseljene u selo Lis a ne Lisa, Lisa je potpuno drugom selo u Dragacevu.