"Odseljavanje Srba iz Dalmacije 1771-1774. godine "

Zasto su odselili?

MOze kakav snimak knjige- malo da vidimo kakva je?

Ima li još kakvih srodnih naslova?
Pošto je poštarina za EU?

Postavicu sliku knjige ovih dana i raspitacu se za cene postarine vec sutra- mada mislim da se razlikuju i od zemlje do zemlje u okviru EU. Licno ne bih ocekivala da je vise od 5 eura ali kazem provericu.

Sto se odseljavanja 1771- 1774 iz Dalmacije tice bilo je organizovano od strane pravoslavne crkve ( u knjizi je i spisak porodica) i kretalo se u pravcu Rusije i Poljske kao i Ukrajine ali i Srema i Bosne.

Triger za pokret ljudi je bila teska i nerodna, susna godina a i veliki nameti serdara.

U knjizi mozes naci dosta podataka o tome a evo ti za sada neki citati...

"...Ipak, pošto, nije bio na pomolu novi rat koji bi zapretio Veneciji, Mletačka vlada svoju pažnju usmjerila je na organizovanje poljoprivrede u Dalmaciji.
Na to je, naime, primoravala državna kasa koja je bila ispražnjena nakon dva duga rata: kandijskog (1645-1669) i morejskog (1684-1699).
Pretvarajući ratna poprišta u poljoprivredna, Venecija je prvo svojim podanicima dodjelila zemlju, koju su oni sami osvojili od Turaka, a zatim od njih zatražila da plaćaju desetinu za sve njihove proizvode, kao i porez na mlinove.
Ove poteze vlade, radi efikasnosti, pratili su i pokušaji prikupljanja oružja. Ovom sistemu mjera krajnji je cilj bio da stanovništvo privikne na život od ratarstva i stočarstva, a ne od ratnog pljena. Ovakvoj politici dalmatinski Srbi su pružali otpor, jer nisu željeli odložiti oružje i svoju sudbinu potpuno prepustiti Republici.
Uporedo sa ovim dogač‘anjima, odvijao se i proces pokatoličavanja na koji su Srbi u Dalmaciji izuzetno osjetljivi. Pošto su primjeri iz ranijih vremena pokazali da su pokatoličeni Srbi mirniji i odaniji podanici. To se činilo i zbog toga ne bi li se uticaj srpskog potrijarha na pravoslavne Srbe sa prostora Mletačke Republike suzbio. Na te mjere koje su bile uperene protiv pravoslavne crkve narod je najčešće odgovarao oružjem u ruci.
Prateći narodno raspoloženje providur Marin Zane izvještavao je Senat, da su se starješine Bukovice osmjelile i sazvali Zbor na kojem su razmatrane kontra mjere mletačkoj vladi. Predvodnik je bio Petar Jagodić - Kuridža, sveštenik ...

...Odsluživši liturgiju na Ilindan 2. avgusta 1758. godine, Končarević se obratio okupljenom narodu, iznoseći nevolje, koje su ih natjerale da krenu na daleki put prema Rusiji (nije trebalo naširoko govoriti, jer su još bila živa sjećanja na sudbine: Kuridže, Savatija, Stefana i mnogih o kojima spisi tajnih vatikanskih arhiva danas uvjerljivo svjedoče) (8.81).
Oko podneva ova mala po broju, ali velika po ciljevima, srpska seoba je krenula na daleki put. Nekada se bježalo od turskog nasilja, a sada se to čini da bi se stalo na put pokrštavanju, da se pravoslavni Srbi u Dalmaciji liše svog nacionalnog i vjerskog identiteta. Predvoč‘eni Končarevićem, iz Dalmacije je krenulo stotinu dvadeset i šest (126) Srba, a njima se priključilo četiri stotine (400) Srba - turskih podanika, koji su poslije nekoliko mjeseci stigli u Kijev. Končarević se smjestio u Petropavlovski manastir iz kojeg je često po važnim misijama odlazio u Petrovgrad, Moskvu, Beč, pa i u svoju Dalmaciju nakratko. Pošto je Simeon Končarević stigao sa svojim ljudima u Kijev, Jovan Horvat je želio da ih inkorporira u Novu Srbiju i time ojača svoj položaj ...

...Sedamdesetih godina osamnaestog vijeka (1771-1774) došlo je do novog iseljavanja Srba iz Dalmacije u Srem, Banat, Galiciju koju je Austrija dobila prilikom prve podjele Poljske 1772. godine i manjim dijelom u Bosnu. Ovaj pokret imao je vjersko-nacionalni i ekonomsko-socijalni karakter. Na mjestu je zapažanje savremenika da se ”žVenecijanska Republika nalazi u ambisu nereda“, u kome su narod ”žkoristile osobe svih položaja“ (8.105). Prema raspoloživoj arhivskoj grač‘i tada se iz Dalmacije iselilo šesto četrdeset i tri (643) porodice.
Meč‘utim, Gerasim Zelić, savremenik ovih dogač‘aja, navodi da je tada iz Dalmacije pobjeglo ”ž1000 familija vostočnago vjeroispovedanija, koje su hoteli silom uvesti u uniju“ (7.234).
Dok su raniji odlasci (u Rusiju) po pravilu bili samački (jedino se zna da je Ignjatije Končarević sa sobom poveo ženu) , ovi odlasci prema Bosni , Sremu, Banatu i Poljskoj uglavnom su porodični .
U prvoj seobi narod se skupio iz dvadeset i tri (23) mjesta, a u drugoj iz trideset i devet (39) mjesta. Samo je iz osam ( mjesta ponovljeno iseljavanje (Benkovca, Biovčina Sela, Bukovića, Golubića, Е½egara, Ivoševaca, Kistanja i Smokovića). Najbrojniji odlasci u Rusiju bili su iz Skradina i Kistanja po sedmero (7) ljudi, a iz Benkovca su krenula njih petorica (5). U drugoj turi (1771-1774) bilo je mjesta gdje je iseljeno pola sela, pa i više, kao na primjer iz Е½egara je otišlo jedanajest (11) familija, a iz Bukovića, Ervenika, Karina i Kule Atlagića po devet (9) porodica itd...."

...Te 1771. godine bila je velika suša u Dalmaciji koja je spržila gotovo sve usjeve. Narod se obraćao mletačkim vlastima, koje nisu imale mnogo osjećanja za njihove nevolje. Sam providur čakomo da Riva nije pokazao mnogo volje za ovo goruće pitanje. Cijeli slučaj povjerio je dećimaru Paolu Pineliju, "koji je učinio jednu od najboljih trgovina na koži jadnih morlaka". Koristeći bezizlazno stanje naroda, Pineli je prodavao žito mnogo skuplje nego što je ono koštalo u normalnim prilikama, i to pod uslovom da mu uz odgovarajuću kamatu plate od žetve sljedeće 1772. godine. Prema svjedočanstvu savremenika, Paolo Pineli je 1771. godine narodu pozajmio proso u vrijednosti od 9000 cekina. Sljedeće godine, u vrijeme žetve, on je uzeo žitarice u vrijednosti od 50 000 cekina. Naplatio je, dakle, pet puta više nego što je dao. "Cio Zadarski kraj ostao je bez nasušnog hljeba". Sve ove nevolje podjednako su trpjeli pravoslavni i katolici, Srbi i Hrvati. Socijalno-ekonomska diferencijacija došla je o ovom periodu do punog izražaja. Naime, taj proces je otpočeo još od dvadesetih godina 18. stiljeća, od vremena kada je Dalmacijaprestala da bude poprište mletačko-turskih obračunavanja. Za svoje ratne zasluge serdari i harambaše dobijali su veća imanja i posebna priznanja. Vremenom su oni uvećali svoja bogatstva, zbog kojih su se u šestoj dekadi 18. stoljeća gotovo potpuno odvojili od naroda. Mase su bile odsječene od njihovih vrhova (serdara). Dojučerašnji predvodnici i zaštitnici narodnih prava, postali su nemilosrdnigospodari svojim sunarodnicima. Narod je podijeljen na bogatiji i siromašniji sloj, na one koji obrač‘uju zemlju i one koji se koriste njihovim trudom. Socijalno-ekonomski momenat približio je serdare, dojučerašnje predvodnike narodne, vladinim činovnicima. Ušavši u krug bogatijih slojeva, serdari su sa narodom postupali kao i Mlečani. Od toga vremena oni se nikada više ne javljaju kao zaštitnici naroda, niti žele da dijele njihovu sudbinu. Tu ulogu na sebe uzima sveštenstvo. Zbog toga veza izmeč‘u naroda i sveštenstva postaje još jača. Po socijalno-ekonomskom položaju najšire mase i sveštenstvo bili su na istom nivou. Venecija nije skinula sa dnevnog reda pitanje vjerske slobode pravoslavnih podanika. Rimokatoličko sveštenstvo je i dalje vršilo propagandu u smislu unijaćenja. Mletačka vlada u haosu neriješenih pitanja ostavila je i ovo, koje je bilo jedan od glavnih razloga seobe Srba iz Dalmacije. Bečki dvor je budno pratio šta se dogač‘a u Dalmaciji. Njegove namjere su i dalje bile da se domogne ove provincije. Stoga se on direktno umiješao u unutrašnje stvari Republike. Njegovi agenti su rasplamsavali narodno nezadovoljstvoi podsticali nezadovoljnike da se isele na austrijsku teritoriju, dajući im velika obećanja da će ih "proizvesti u oficire i knezove". ...

Postarina za EU je 5 eura, za Ameriku, Kanadu i Australiju 10 eura.
Uskoro link za prezentaciju knjige sa slikama...

Knjigu Tetralogija naseg porekla- Zavicajni zbornik Severne Dalmacije i Bukovice mozete nabaviti na sajmu knjiga za 1000 dinara na standu Narodne Biblioteke Smederevo u hali 14

Dear all finally I took the time to make the pic of the book.
Follow the link

Pročita li iko knjigu? Jeli čemu?